Zdravstveni sistem u Crnoj Gori: Stanje i perspektiva
Kada se govori o zdravstvenoj zaštiti u jednoj državi, može se istaći da ona predstavlja određeni skup organizacija, ljudi i aktivnosti, sve sa ciljem da se dostigne najveći mogući nivo očuvanja zdravlja građana. Bez obzira na način organizovanja zdravstvenog sistema, troškovi zdravstvene zaštite posljednjih godina bilježe značajan rast u cijelom svijetu. Zbog toga, finansiranje zdravstvene zaštite u jednom sistemu zdravstva je izuzetno važna tema koja je često predmet interesovanja i stručne i akademske javnosti. U Crnoj Gori ova tema dobija posebno na značaju zbog promjene zakonske regulative u ovoj oblasti početkom 2022. godine.
Naime, kada govorimo o modelima finansiranja zdravstvenog osiguranja, nailazimo na različite podjele istih. Danas, najprihvatljivija podjela modela finansiranja zdravstvenog osiguranja u Evropi, bila bi podjela na: Bizmarkov i Beveridžov, koji predstavljaju modele finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja, i model privatnog zdravstvenog osiguranja. U Bizmarkovom modelu finansiranja zdravstvene zaštite, preovladava finansiranje sistema zdravstvene zaštite iz fondova obaveznog zdravstvenog osiguranja korišćenjem doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje koje solidarno uplaćuju i zaposleni i poslodavci. U Beveridževom sistemu zdravstvenog osiguranja glavni nosilac je država. Ona treba da obezbjeđuje zdravstvene kapacitete, finansira pružanje zdravstvenih usluga i vrši upravljanje cjelokupnim sistemom zdravstvenog osiguranja, i sve to se finansira iz opšteg državnog budžeta. Privatno zdravstveno osiguranje podrazumijeva zaključivanje ugovora o osiguranju sa osiguravajućom kompanijom. Ovaj model finansiranja zdravstvenog osiguranja može koristiti stanovništvo koje nije obavezno zdravstveno osigurano, a oni osiguranici koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje mogu sebi obezbijediti prava u većem obimu od onih prava koja se obezbjeđuju obaveznim osiguranjem.
Članovi Crnogorskog aktuarskog društva: mr Milan Raičević i mr Nataša Janičić
Posmatrajući Crnu Goru, izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, od 1.1.2022. godine došlo je do prelaska sa Bizmarkovog na Beveridžov sistem finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja. Zakonske promjene u finansiranju zdravstvenog osiguranja, izazvale su bojazan i zabrinutost kada je u pitanju obezbjeđivanje sredstava iz budžeta, pa dio stručne javnosti dovodi u pitanje održivost ovog načina finansiranja. S druge strane, privatno zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori nije dovoljno razvijeno i, za sada, je organizovano na principu dobrovoljnosti. Sve prethodno navedeno dovodi do potrebe za brojnim analizama ove tematike i, samim tim, pronalaženju adekvatnih rješenja za organizaciju i unapređenje modela zdravstvenog sistema.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazuju na činjenicu da tekući izdaci za zdravstvo su u 2022. godini činili 10,92% BDP-a crnogorske ekonomije, te ukazuju na porast u odnosu na 2019. godinu kada su bili na nivou od 8,33%. Posmatrajući iznos ovih izdataka per capita oni su bili na nivou od 1.065€ u 2022. godini, što je za 339€ više u odnosu na posmatranu 2019. godinu. Uzevši u obzir samo udio javne potrošnje na zdravstvo, on je iznosio 6,9% BDP-a u 2022. godini, dok je godinu ranije, godinu prije promjene modela finansiranja, ovaj udio bio na nivou od 6,45% BDP-a. Procenat javne potrošnje na zdravstvo u Crnoj Gori u 2022. godini bio je iznad prosjeka EU koji je u toj godini bio na nivou od 6,53%. Crnogorska javna potrošnja na zdravstvo činila je 63% ukupnih tekućih izdataka za zdravstvo u 2022. godini, što je za 2 procentna poena više nego u 2021. godini. Ovakav rast bi mogao biti posljedica promjene modela finansiranja.
Preoterećenost javnog zdravstva utiče da građani budu prinuđeni da koriste usluge privatnih zdravstvenih ustanova i sami finansiraju troškove zdravstvene zaštite. Raspoloživi podaci i procjene Svjetske zdravstvene organizacije upućuju na značajan udio tzv. „privatnih plaćanja iz džepa“ (out of pocket - OOP) građana u finansiranju zdravstvenih usluga, što predstavlja veliko opterećenje za građane i njihova domaćinstva. Prema dostupnim podacima, u toku 2022. godine ova plaćanja građana iznosila su 36,74% tekućih izdataka za zdravstvo, odnosno blizu 400€ po glavi stanovnika. Po ovoj stopi, Crna Gora je bila na trećem mjestu na Zapadnom Balkanu u 2022. godini (nakon Albanije i Sjeverne Makedonije).
U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, SZO (Health System in Action, Montenegro, 2024) navodi se da visoki troškovi privatne potrošnje na zdravstvo mogu predstavljati rizik osiromašenja za Crnu Goru. Naime, 2017. godine približno 9% domaćinstava je iskusilo izuzetno visoke zdravstvene troškove, što predstavlja zabrinutost posebno za siromašna domaćinstva. Prema navedenim podacima iz 2017. godine, oko 5% domaćinstava je dodatno osiromašeno ili je ušlo u zonu siromaštva zbog troškova privatne potrošnje na zdravstvo (tj. ova domaćinstva su se našla ispod linije siromaštva), dok se oko 2% domaćinstava nalazilo u zoni rizika od siromaštva zbog ovih troškova (približili su se liniji siromaštva). Ipak, Crna Gora pokazuje nižu učestalost visoke privatne potrošnje u poređenju sa nekim drugim zemljama koje imaju niži udio „privatnih plaćanja iz džepa“.
Perspektiva zdravstvenog sistema u Crnoj Gori treba da bude kreiranje takvog ambijenta koji će omogućiti, pored obaveznog zdravstvenog osiguranja, i razvoj dodatnog i dopunskog osiguranja. Iako je zakonom definisano postojanje obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, drugi tip osiguranja nije u dovoljnoj mjeri zastupljen. Stvaranjem ambijenta u kojem bi došlo do razvoja dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja uticalo bi se na bolji kvalitet zdravstvenih usluga koje građani Crne Gore dobijaju i, naravno, na veći stepen njihove zaštite. U ostvarivanju ovog cilja nužna je saradnja države i osiguravajućih kompanija koje bi svoje dosadašnje proizvode trebali prilagođavati novim modelima finansiranja zdravstvenog osiguranja i učiniti ih dostupnim većem broju građana Crne Gore.
Članovi Crnogorskog aktuarskog društva:
Mr Nataša Janičić
Pomoćnica izvršnog direktora Sava osiguranja AD Podgorica
Mr Milan Raičević
Saradnik u nastavi iz oblasti osiguranja i finansija
na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore
Izvor: www.bankar.me
Sava osiguranje
